You are here

Nelegalna trgovina: gubitak i za potrošače i za trgovce

09. 12. 2021.

Predviđa se da će do 2023. godine elektronska trgovina imati udeo od 22% u ukupnoj svetskoj trgovini, ali uz rast e-trgovine nužno je razmatrati i temu nelegalne trgovine na internetu, rekao je prof. dr Mario Lukinović, moderator konferencije "Nelegalna trgovina na internetu" koju su ko-organizovali Fondacija “Registar nacionalnog internet domena Srbije” (RNIDS) i Pravni fakultet Univerziteta Union 8. decembra.

Virtuelno okupljenoj publici dobrodošlicu je poželeo dekan Fakulteta, prof. dr Nebojša Šarkić, i direktor Fondacije RNIDS, Dejan Đukić, koji je istakao da onlajn konferencije imaju jednu važnu prednost, a to je da lako i brzo mogu da se uključe vrhunski stručnjaci iz inostranstva.

U uvodnom delu konferencije govorio je državni sekretar u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija, Uroš Kandić, koji je ukazao na izuzetan rast e-komerca od 2019. godine u Srbiji. Govoreći kako je u 2019. godini zabeleženo 7 miliona transakcija, u 2020. dvostruko više – 14 miliona, dok će i u 2021. godini i prošlogodišnji rekord biti oboren, Kandić je istakao da ekspanziju e-trgovine neizostavno prati i nelegalna trgovina na internetu. Nelegalna trgovina buja na društvenim mrežama putem kojih prodaju i neregistrovani trgovci i putem kojih se prodaje krivotvorena roba. Ulaže se veliki trud da se radom inspekcijskih službi takve aktivnosti suzbiju. Istakao je da e-trgovinu uređuje više zakona, međutim, da bi potrošači zaštitili svoja prava potrebno je da kupuju kod registrovanih trgovaca. Kada je reč o nelegalnoj trgovini, gube i potrošači i trgovci zbog aktivnosti nelojalne konkurencije.

U centralnom delu konferencije govorili su pravni eksperti iz inostranstva, pa je publika imala prilike da sluša izlaganje Olivere Medenice, equity partner, Dunnington Bartholow & Miller LLP, SAD, koja je govorila o iskustvima u Sjedinjenim državama sa kršenjem prava nosilaca žiga. Objasnila je da kršenje prava nosilaca žiga ne podrazumeva samo direktno kršenje određenog aktera, već se posmatra i šire, podrazumeva aktivnosti drugih strana koje su omogućile ili doprinele kršenju, ili imaju odnos kao agencija ili sličan sa onim ko načini prekršaj. Olivera je govorila o više relevantnih slučajeva iz prakse, kakav je bio spor brenda Tiffany i platforme eBay.

Prof. dr Roberto Garza Barbosa, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Tecnologico de Monterrey, Meksiko, dao je izuzetno zanimljivu uporednopravnu analizu o načinu na koji se tretira i procesuira kršenje autorskog prava globalno, a kako mu pristupaju pravni sistemi nacionalnih država. Problematika je objašnjena kroz studije slučaja i nastup velikih međunarodnih korporacija koje su se suočile sa problemom kršenja njihovog autorskog prava na internetu.

Od Daga Ajzenberga, advokata i vlasnika GigaLaw Firm, stručnjaka za pravo interneta, publika je čula vrlo zanimljivo izlaganje o vansudskom rešavanju domenskih sporova. Objasnio je kako funkcioniše UDPR (Uniform Domain Name Dispute Resolution) mehanizam, govorio o problemima koje uzrokuju sajberskvoteri i naveo zanimljive primere iz prakse. Zaključio je da niko nije bezbedan kada je reč o aktivnostima sajberskvotera jer napadaju kompanije različitih veličina i iz različitih industrija.

Usledila je panel diskusija tokom koje su domaći stručnjaci odgovarali na pitanja publike i razjašnjavali nedoumice o odnosu autorskog prava, povrede žiga i trgovine na internetu. Govorili su Nenad Cvjetićanin, advokatska kancelarija Cvjetićanin i partneri, Dragan Milić, advokatska kancelarija Milić, i Vladimir Marenović, advokatska kancelarija Živko Mijatović i partneri.

Snimak konferencije dostupan je na linku: